Odbacene tužbe Srbije i Hrvatske za genocid
Odbačene tužbe Srbije i Hrvatske za genocid
Uroš Vukić - 03.02.2015 20:00
HAG - Međunarodni sud pravde u Hagu (MSP) odbacio je tužbu Hrvatske i protivtužbu Srbije za genocid počinjen na teritoriji Hrvatske od 1991. do 1995. godine.
Haški sud je utvrdio da tokom rata u Hrvatskoj vlasti Srbije i njihovi ljudi nisu počinili genocid nad Hrvatima, dok sa druge strane, kako je obrazloženo, Srbija nije dokazala da su hrvatske snage tokom akcije "Oluja" počinile genocid.
Ova presuda Međunarodnog suda pravde je konačna i obavezujuća za sve članice UN-a, a države su obavezne da po njoj postupe i na nju nemaju prava žalbe.
Optužbe
Odlukom Suda završen je pravni spor koji je trajao gotovo 16 godina, odnosno od 1999. godine, kada je Hrvatska tužbom za genocid "teretila" Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanje 7.700 logoraša i uništenje oko 1.500 vjerskih objekata. Nakon toga, ali 11 godina kasnije, Srbija je podnijela protivtužbu kojom je tvrdila da je u "Oluji" ubijeno 1.719 i protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, što je dovelo do nestanka te etničke skupine.
Za odbacivanje hrvatske tužbe glasalo je 15 od 17 sudija. Protiv su bili brazilski sudija Kansado Trindade i ad hok sudija iz Hrvatske Budislav Vukas. Odluka o odbacivanju kontratužbi donesena je jednoglasno. Prema nezvaničnim informacijama, Hrvatska je tokom postupka pred MSP-om do sada potrošila gotovo 3,9 miliona evra, dok je Srbiju ovaj proces koštao oko 778.000 evra.
Petr Tomka, predsjednik Suda, rekao je da ni Hrvatska ni Srbija nisu uspjele da dokažu da je druga strana počinila genocid, tako da su odbijeni i odštetni zahtjevi, a kako se navodi u obrazloženju odluke, bilo je namjere za nasilno iseljenje obje grupe, ali krajnji cilj nije bilo fizičko uništenje, što je neophodno da bi se djelo okvalifikovalo kao genocid.
"Sud odbija tužbu Hrvatske. Hrvatska nije dokazala da se radi o namjeri da se djelimično ili u cijelosti unište Hrvati. Djela koja sadržavaju actus reus genocida nisu počinjena sa specifičnom namjerom potrebnom da bi se djelo kvalifikovalo kao genocid", rekao je Tomka.
Protivtužba
Sa druge strane, kada je u pitanju srpska protivtužba, slovački sudija Tomka, obrazlažući odluke, rekao je da čak i da se dokaže da je postojala namjera hrvatskih lidera da se istjera srpsko stanovništvo sa teritorije Hrvatske, nema dokaza da je cilj bio fizičko uništenje stanovništva. On je rekao da etničko čišćenje nije genocid.
"Zbog toga sud u potpunosti odbacuje tužbu Srbije", rekao je Tomka.
Sud je rekao i to da Srbija ne može biti odgovorna za djela počinjena prije 27. aprila 1992. godine, tako da dio tužbe protiv Srbije koji se odnosi na Vukovar, po automatizmu, pada u vodu.
Oslanjajući se na presude Haškog tribunala, MSP je utvrdio da su JNA i druge srpske snage počinile teške zločine nad Hrvatima u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Baniji, Kordunu, Lici i Kninskoj Krajini. Kako je obrazloženo, zločini su počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, ali nisu počinjeni s "genocidnom namjerom" da Hrvati budu uništeni kao etnička grupa, već da budu prisilno protjerani.
"Hrvatska nije uspjela da dokaže svoje navode da je počinjen genocid. Prema tome, iz ovog slučaja ne može proizaći pitanje odgovornosti po Konvenciji o genocide niti može biti pitanja odgovornosti za neuspjeh u sprečavanju i kažnjavanju genocida ili saučesništva u genocidu", navodi se u obrazloženju presude MSP-a.
Obrazloženje
Slično je i s obrazloženjem iz protivtužbe Srbije u kojoj stoji da navodi srpske strane ne dokazuju postojanje specifične namjere koja karakteriše genocid.
"Samo etničko čišćenje ne čini genocid. Genocid je namjera da se fizički istrijebi grupa ljudi, a ne samo da se protjeraju", naveo je slovački sudija Tomka.
On je rekao da Srbija nije činjenično dokazala genocid, ali je dokazala ubijanje civila i maltretiranje cvila.
Obrazlažući presudu, Tomka je rekao i to da Srbija nije iznijela dokaze koji potvrđuju da je Hrvatska neselektivno granatirala gradove u Krajini i da se to ne može utvrditi ni iz Brionskih transkripta ili svjedočenja pred sudom.
Kada su u pitanju ovi transkripti razgovora, MSP je zaključio da oni pokazuju da je hrvatsko vođstvo bilo svjesno da će egzodus uslijediti i da ga je donekle čak smatralo i poželjnim.
BBC: Sud odbio balkanske tvrdnje
Odluka Međunarodnog suda pravde o tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u žiži je i svjetskih medija, poput britanskog BBC-ja, agencije Reuters, magazina "Spiegel", dnevnika Zedoiche Caitung" itd.
BBC, pod naslovom "Sud odbio balkanske tvrdnje o genocidu", navodi da nijedna strana nije kriva za genocid tokom rata poslije cijepanja Jugoslavije te da su odnosi dvije države prije presude poboljšani u posljednjih nekoliko godina.
Agencija Reuters, pod naslovom "Sud UN kaže da ni Srbija ni Hrvatska nisu počinile genocid u ratovima devedesetih", takođe je vijest uvrstila među nekoliko najvažnijih.
Što se tiče njemačkih medija, oni uglavnom podsjećaju na ratne strahote devedesetih, ističući da su počinjeni užasni zločini, ali da nije bilo genocida.
