LJILJANA HABJANOVIĆ ĐUROVIĆ
(Kruševac, 06.09.1953)

Ljiljana Habjanović Đurović rođena je 1953. godine u Kruševcu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Od 1985. do 1995. godine radila je kao bankarska službenica, komercijalistkinja inostranog turizma i novinarka. U tom periodu objavila je tri romana (Javna ptica, 1988, Ana Marija me nije volela, 1991, i Iva 1994. godine) i knjigu literarne publicistike Srbija pred ogledalom (1994). Od 1996. godine posvetila se samo književnom radu i od tada je objavila romane: Ženski rodoslov, 1996, Paunovo pero, 1999, Petkana, 2001.
Maja 2003. godine otvorila je svoju izdavačku kuću "Globosino — ALEKSANDRIJA".
2003. objavila je roman Igra anđela, 2005. Svih žalosnih radost, a 2007. Zapis duše.
Dobila je šest nagrada "Zlatni bestseler", tri nagrade "Specijalni zlatni bestseler", tri nagrade "Hit liber", nagradu "Kočićevo pero" (Igra anđela, 2004.), nagradu "Pečat" za knjigu "koja je obilježila prethodnu godinu" (Igra anđela, 2004.), nagradu "Pečat kneza Lazara" (Svih žalosnih radost, 2005.), nagradu "Kočićeva knjiga 2005." za visoka dostignuća u savremenoj književnosti i odanost lepoti Kočićeve reči i misli. Dobitnica je nagrade "Zlatni beočug" za 2008. godinu.
Pet puta je njena knjiga bila najčitanija u bibliotekama Srbije (1998. Ženski rodoslov, 2000. Paunovo pero, 2003. i 2004. Igra anđela i 2005. Svih žalosnih radost). Uručene su joj četiri nagrade, a kada je trebalo da primi petu, to je sprečeno birokratskom voljom uprave Narodne biblioteke Srbije.
Četiri puta je imala po dve knjige među pet najčitanijih u bibliotekama Srbije (1999. Ženski rodoslov i Paunovo pero, 2001. Paunovo pero i Petkana, 2003. Petkana i Igra anđela, 2005. Svih žalosnih radost i Igra anđela), a 2006. Svih žalosnih radost bila je na trećem mestu.
Na oba održana izbora (2001. i 2006.) za najpopularnije žene u Srbiji, gaasovima javnosti izabrana je za "najvoljeniju književnicu".
Romani Ljiljane Habjanović Đurović prevedeni su i objavljeni u inostranstvu: Ana Marija me nije volela (Francuska i Ukrajina), Iva (Grčka), Ženski rodoslov (Češka, Italija, Grčka, Hrvatska, Mađarska), Paunovo pero (Grčka, Bugarska), Petkana (Makedonija, Bugarska).
Kritičar češkog časopisa "Dnes" zapazio je: "Ona slika sudbine svojih likova u kojima ispod gotovo mirnog toka priče prodiru na površinu najdublje strane ljudske prirode. Slično kao Anton Pavlovič Čehov."
Recenzent francuskog magazina "Literarni dijalog" napisao je: "Ona je književni fenomen u svojoj zemlji!"
Međunarodni biografski centar u Kembridžu 2001. godine je dvoje autora iz Srbije uvrstio u pregled "Ko je ko među piscima i autorima u svetu" — Dobricu Ćosića i Ljiljanu Habjanović Đurović. Prema izboru ovog Centra Ljiljana Habjanović Đurović je 2005. i 2007. godine uvršćena među sto najuticajnijih pisaca u svetu na regionalnom nivou.
Na predlog Njegove svetosti patrijarha srpskog, gospodina Pavla, Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve odlikovao je o Božiću 2006/2007. godine Ljiljanu Habjanović Đurović Ordenom svetog Save za njen književni rad.
Udata je za Milovana Đurovića i ima sina Hadži-Aleksandra.—

Crtani filmovi

Recepti